Iako je prvobitni Vladin predlog predviđao da se Zakon odnosi samo na bespravno podignute objekte izgrađene do 11. septembra 2009. za koje je zahtev za legalizaciju podnet do 11. marta 2010. godine, poslanici su ipak usvojili amandman Socijalističke partije Srbije kojim je omogućena legalizacija objekata izgrađenih i nakon 2009. godine, odnosno do stupanja Zakona na snagu.
Vlasnicima nelegalno podignutih objekata dat je rok od 90 dana od stupanja Zakona na snagu da lokalnoj samoupravi podnesu zahtev za legalizaciju i on upravo ističe 29. januara.
Zakonom je predviđena obimnija projektna dokumentacija i vlasnici objekata će imati veće troškove, a novina je da su određivanje cene legalizacije, uslova pod kojima se može ostvariti pravo na umanjenje naknade, kao i uslova i načina plaćanja naknade, prepušteni jedinicama lokalne samouprave.
I dok je Privremeno veće Beograda, na primer, iskoristilo zakonsku mogućnost da plaćanje naknade za uređivanje građevinskog zemljišta u postupku legalizacije razloži na rate tokom 20 godina, Skupština Grada Kragujevca donela je odluku da plaćanje ove naknade bude jednokratno.
Visina naknade iskazuje se u bodovima, pri čemu je vrednost boda jednaka jednom evru u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj na dan uplate po prodajnom kursu Narodne banke Srbije.
Visina naknade za porodične stambene objekte do 350 kvadratnih metara bruto razvijene građevinske površine iznosi, od 14 bodova u petoj zoni, do 37 bodova u ekstra zoni po kvadratnom metru.
Visina naknade za uređivanje građevinskog zemljišta u postupku legalizacije stambenih objekata preko 350 kvadratnih metara bruto razvijene građevinske površine iznosi, od 28 bodova po kvadratnom metru u petoj zoni, do 100 bodova po kvadratu u ekstra zoni.
Naknada za poslovni prostor je od 12 u petoj zoni, do 140 u ekstra zoni, dok će visina naknade za objekte namenjene proizvodnji, bez obzira na njihovu bruto razvijenu površinu, iznositi od 10 bodova u petoj zoni, do 40 bodova u ekstra zoni po kvadratnom metru.
Ipak, Grad Kragujevac nudi i nekoliko povoljnosti u plaćanju legalizacije. Ukoliko se naknada plati u roku od 30 dana od dana dostavljanja zapisnika o obračunu površine za koju se naplaćuje naknada, cena legalizacije se umanjuje za 20 odsto, pod uslovom da vlasnik objekta koji se legalizuje ni po kom osnovu nema dugovanja prema Preduzeću za izgradnju grada niti drugih neizmirenih obaveza prema Gradu Kragujevcu, što se dokazuje dostavljanjem uverenja Gradske uprave nadležne za poreske prihode.
Pomoćnica ministra je još podsetila da građani koji su predali zahteve do 11. marta 2010. godine ne moraju ponovo da ih podnose.
Inače, do 11. marta 2010. godine podneto je oko 700.000 zahteva za legalizaciju, dok, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u Srbiji ima oko 1,3 miliona objekata neupisanih u katastar.
Uprkos činjenici da je od 2003. godine bespravna gradnja krivično delo, sudovi se na to do sada nisu obazirali, jer nijedan bespravni graditelj nije sankcionisan. Kao i do sada, sankcija za sve one koji se ne prijave za legalizaciju biće rušenje nelegalno izgrađenih objekata.
S obzirom na to da se Srbija s problemom nelegalnih objekata bori još od 1997. godine i da ta borba „nije dala neke preterane rezultate“, pitanje je da li će i ovim zakonom Srbija konačno staviti tačku na dalju divlju gradnju. Odziv građana je i dalje slab. Prema navodima RTS-a, u Leskovcu je od oko 15.000 nelegalnih objekata, zahteve podnelo tek 220 vlasnika. Pomoćnica ministra se nada da su građani, po starom običaju, ostavili podnošenje zahteva za legalizaciju za poslednji dan.
Podsetimo, uz zahtev za legalizaciju vlasnik bespravnog objekta treba da dostavi geodetski snimak, projekat izvedenog objekta u tri primerka, dokaz o pravu korišćenja svojine odnosno zakupa na građevinskom zemljištu, ili dokaz o pravu svojine na objektu, zatim dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i dokaz o uplati administrativne takse.
Objekti izgrađeni na klizištu ili močvarnom zemljištu, od materijala koji ne obezbeđuje trajnost i sigurnost objekta, objekti na površinama javne namene ili zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrima, kao i oni koji su suprotni planskom dokumentu, neće moći da budu legalizovani.
Pravo na umanjenje naknade mogu da ostvare lica koja su izgradnjom ili kupovinom stambenih objekata trajno rešavala svoje stambeno pitanje i ako oni, ili članovi njihovih porodičnih domaćinstava, nemaju drugu nepokretnost za stanovanje, kao i osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji i korisnici socijalne pomoći.