U ponedeljak, 16. aprila, na drugi dan Uskrsa, u Kragujevcu će zvanično biti otvorena nova fabrika automobila sa znakom „Fijata”, starog i proverenog partnera nekadašnje „Zastave”, prve fabrike automobila na Balkanu, koja je više od pola veka hranila Kragujevac i bila temelj industrijskog razvoja bivše Jugoslavije. Iz pepela „Zastave”, čiji su najvažniji pogoni uništeni tokom NATO bombardovanja 1999, iznikla je nova i savremena fabrika, koja će sa oko dve milijarde evra izvoza činiti okosnicu budućeg razvoja srpske privrede i ekonomije.
Tom svečanom trenutku prisustvovaće premijer Srbije Mirko Cvetković i prvi čovek grupacije „Fijat-Krajsler” Serđo Markione. Isti oni ljudi koji su 29. septembra 2008. potpisali ugovor o osnivanju kompanije „Fijat automobili Srbija”, zajedničkog privrednog društva u kojem torinski gigant ima 67, a naša država 33 odsto udela.
U tom odnosu finansirana je najveća investicija na tlu Srbije u poslednjih nekoliko decenija, što znači da je od ukupno milijardu evra, koliko je do sada uloženo, „Fijat” u svakom trenutku davao dva, a naša država jedan evro. Po istom principu deliće se i prihodi.
Ovaj „posao veka”, kako su ponovni dolazak „Fijata” u Srbiju okarakterisali naši političari, za prethodne tri i po godine, otkako je potpisan ugovor, prošao je, moglo bi se reći, kroz tri faze. U prvoj je trebalo otpustiti višak radnika „Zastave”, u drugoj rekonstruisati zastarele i polurazrušene pogone nekadašnje fabrike, podignute davne 1953. godine, a treća faza značila je nabavku i montiranje robotizovane opreme pristigle iz Japana, Nemačke i Italije, na kojoj će u maju početi serijska proizvodnja nove „Fijatove” uzdanica na svetskom tržištu – modela „500 L”, ili „velikog fiće”, kako su ovaj automobil krstili svetski mediji.
„Fijat 500 L” prvi put je predstavljen svetskoj javnosti šestog marta ove godine, na Sajmu automobila u Ženevi, odakle je stigla informacija da će se ovaj auto, koji će se proizvoditi u „tiražu” od oko 200. 000 primeraka, uglavnom prodavati na američkom tržištu. Dakle, ne u Evropi i Rusiji, kako se moglo čuti pre automobilske smotre u Ženevi.
Od ukupno 2.800 radnika „Zastave”, „Fijat” je zadržao oko 1.000 ljudi, koji su tokom prethodnih godina bili angažovani na raščišćavanju fabričkog kruga, ali i na proizvodnji „punta”, koja je počela aprila 2009. godine, pošto je prethodno prestala proizvodnja „zastave 10”. Još ranije, novembra 2008, u kragujevačkoj fabrici automobila ugašena je proizvodnja svih starih „Zastavinih” modela, „juga”, „stojadina”, „floride”.
Za „Zastavu” je iz republičkog budžeta izdvojeno ukupno 12 milijardi dinara. Početak procesa restrukturiranja ostaće upamćen i po masovnom otpuštanju, kada je samo u jednom danu bez posla ostalo 15.000 radnika. Neki su uz otpremnine uspeli da se dočepaju penzije, a mnogi su i danas na „birou rada”.
Ugovorna obaveza kompanije „Fijat automobili Srbija” je da do kraja ove godine zaposli ukupno 2.443 radnika, a svako novootvoreno radno mesto država će subvencionisati sa po 4.000 do 10.000 evra, u zavisnosti od stepena stručne spreme onih koji se budu domogli radne knjižice.
U serijsku proizvodnju modela „500 L” „Fijat” ulazi sa novim direktorom Antonijom Čezare Ferarom, koji je jula 2011. zamenio Đovanija de Filipisa.
Potporu novoj fabrici automobila daju provereni „Fijatovi” kooperanti, „Manjeti Mareli”, SIGIT, HTL, „Džonson kontrol”, koji su posle neuspele eksproprijacije Kormanskog polja 2010. godine, svoje pogone izgradili na mestu bivše kasarne u Grošnici, koju je za potrebe kompanije ustupilo Ministarstvo odbrane.
Odlukom Skupštine grada, Kragujevac je kompaniju „Fijat automobili Srbija” oslobodio plaćanja svih lokalnih taksi i dažbina do 31. decembra 2018. godine, dokle i važi ugovor koji je torinski gigant potpisao sa vladom Srbije. Posle isteka tog roga, predviđena je mogućnost prodaje udela u preduzeću, s tim da svaka ugovorna strana ima pravo preče kupovine.
Ugovoru o osnivanju zajedničke kompanije prethodio je Memorandum o razumevanju, koji je potpisan šestog maja 2008, pet dana uoči izbora te godine. Fabrika se sada otvara, takođe, u jeku predizborne kampanje, a tokom svih ovih godina naši političari su se utrkivali da dokažu da su baš oni zaslužni što je „Fijat” po drugi put među Srbima. Pre četiri godine „Fijat” je, u poslednji čas, odlučio izbore. Ima li ova investicija i danas istu moć?
Izvor: Politika