Za bogobojažljive žitelje srednjovekovni gradovi, sa bogomoljom i grobljem u svom središtu, imali su značaj duhovne vertikale. Moderne evropske metropole, razuđene po svojoj periferiji, danas se sa posebnom pažnjom staraju o njemu. Tu se ukrštaju svi putevi, tu su smeštena pozorišta, ugostiteljski objekti, banke, tu je politički i sveukupni javni život najfrekventniji. Naravno, reč je o „centru“, najvažnijem delu svakog grada, u istorijskom, kulturnom, ekonomskom i institucionalnom smislu.
Upravo je zbog toga novi plan za ovaj deo grada izazvao veliku pažnju kragujevačke javnosti. O tome govori stotinak primedbi koje su stigle na adresu ovdašnje Direkcije za urbanizam, čiji je Plan detaljne regulacije „Centar – Stara varoš“ prošle nedelje usvojila kragujevačka skupština.
O budućem izgledu centra grada, u koji su utkane „stare ideje i nove tendencije“, govorimo sa direktorkom Direkcije Mirjanom Ćirić, koja je tokom nekoliko meseci stajala na čelu tima od dvadesetak stručnjaka različitog profila, arhitekata, saobraćajnih inženjera, geodeta...
– Reč je o kapitalnom projektu za Kragujevac, koji otvara mogućnost da se centar grada modernizuje po ugledu na evropske prestonice. Bulevar sa četiri kolovozne trake od skvera na Maloj vagi pa sve do Univerziteta, odnosno Petrovačke magistrale i severne obilaznice, nešto je o čemu se govori već tridesetak godina. Ta stara ideja je sada jasno apostrofirana, a možda najznačajniju novinu predstavlja budući koncept gradnje u centru grada, gde će umesto malih porodičnih kuća moći da se podižu soliteri i visoki poslovni objekti – objašnjava naša sagovornica, navodeći da će sva infrastruktura od sada „biti usklađena sa prognoziranim, odnosno maksimalnim brojem stanova i stanara na jednoj lokaciji“.
Novim planom i formalno je ozvaničen prelazak sa individualnog na višeporodično stanovanje, kaže Ćirić. Prema njenim rečima, buduće zgrade u centru grada imaće osam spratova, a na pojedinim mestima moći će da se zidaju i „kule od 25 spratova“.
– Poenta je da se postojeći prostor u centru grada racionalno i krajnje ekonomično iskoristi. Tako smo u Lepeničkom bulevaru, pored „Zastavinog“, predvideli izgradnju još jednog solitera, a ispred nekadašnje kafane „Dubrovnik“ poslovnu kulu. Njeni gabariti zavisiće od nekog budućeg projekta, a ako investitor bude imao finansijskih mogućnosti, taj objekat može imati i 25 spratova – poručuje direktorka kragujevačke Direkcije za urbanizam.
Iako investitori imaju „glavnu ulogu“, naša sagovornica kaže da realizacija plana „Centar – Stara varoš“ velikim delom zavisi i od vlasnika kuća izgrađenih na parcelama duž ulica i bulevara u centru grada.
– Naš cilj je, zapravo, da revitalizujemo centralne gradske blokove, da ih prosečemo novim ulicama i, žargonski rečeno, otvorimo. Gradnja na parcelama „glistama“, koja je u centru grada iznedrila mnoge objekte čudnih oblika, više neće biti moguća. U tom smislu vlasnike porodičnih kuća treba podstaći da se udruže i svoje male parcele objedine u jednu veću. Jedan od mehanizama da se to ostvari jeste i propisivanje maksimalne rente za uređenje građevinskog zemljišta u centru grada, ali to već nije posao Direkcije za urbanizam, već nadležnih u lokalnoj samoupravi – navodi direktorka Ćirić.
Osim po konceptu, novi urbanistički plan za centar Kragujevac značajan je i po svojim dimenzijama, budući da se prostire na 250 hektara. Njime je obuhvaćen ogroman prostor, od autobuske i železničke stanice, pa sve do Šumarica, a sa druge dve strane, od Gružanske ulice u Erdogliji do Zmaj Jovine koja prolazi sredinom naselja Bubanj.
Utemeljen je u novom Zakonu o planiranju i izgradnji, donetom 2009, kao i u Generalnom urbanističkom planu „Kragujevac 2015“. Osim postojećih javnih objekta i ulica, u novom planu „Centar – Satara varoš“ sada su, između ostalog, ucrtani podzemna garaža između hotela „Kragujevac“ i Robne kuće „Beograd“, kao i tri nova kružna toka, na skveru kod Male vage, pumpe u Erdogliji i ispred kafane „Paligorić“.
Izvor:Politika