Na police Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ u Kragujevcu već šest meseci nije dospela nijedna nova knjiga, a budžetska sredstva više su nego prepolovljena, čime je njen standard višestruko ugrožen, kaže za Šumadijapress direktorka ove ustanove, u ostavci, Ninoslava Milanović.
- Iako je za nama godina knjige, koja je trajala do aprila 2011. godine, u našu biblioteku poslednji novi naslov stigao je u oktobru 2010, ogorčeno priča njen kolega, urednik kulturnih dešavanja u Narodnoj biblioteci, Mirko Demić, inače nagrađivani srpski pisac.
Merila i kriterijumi
Standard u bibliotekarstvu propisuje da biblioteka veličine kragujevačke godišnje treba da ima 13.500 novih primeraka. U novcu se to meri sa 9,8 miliona dinara, ali prema finansijskom planu budžeta grada Kragujevca, ta sredstva već dve godine iznose samo 3,5 miliona. Tokom prošle godine isplaćeno je svega 1,9 miliona, a od početka ove godine ni dinar, kažu u biblioteci.
I republičko Ministarstvo kulture svake godine formira spisak novih knjiga, izdatih u prethodnoj godini, i u zavisnosti od veličine i značaja biblioteke, određuje koliko će koja da dobije. Manjim ustanovama je to najčešće jedini način snabdevanja, dok za biblioteku u Kragujevcu predstavlja veoma bitan izvor, koji je ovoga puta skoro presušio, objašnjava Ninoslava Milanović.
Kragujevčani čitaju knjige
Za čitaoce, međutim, nije dovoljno samo nabaviti novo izdanje, već je neophodno da u biblioteci ima i dovoljno primeraka iste knjige. Kako primećuje jedna naša sugrađanka, i kada bibilioteka zvanično ima najnovija izdanja, ima ih u svega dva ili tri primerka, pa se previše dugo čeka na red.
- Volim da čitam nove knjige, i domaćih i stranih pisaca, ali ne volim kad moram dugo da čekam, kaže Ana Đusić, dugogodišnji član Narodne biblioteke u Kragujevcu.
Ona dodaje da je ipak jako zadovoljna sadržajem koji se nudi i da, za više nego simboličnu godišnju članarinu od svega 400 dinara, dobija neiscrpan izvor zadovoljstva koje pruža čitanje. - Kada ne nađem onu knjigu zbog koje sam došla, uvek mogu da uzmem i neku drugu, kaže Ana za Šumadijapress.
Nisu, međutim, svi tako strpljivi.
- Često imamo sliku gde korisnici bukvalno opsedaju biblioteku u potrazi za nagrađenim izdanjima, ali mi na te zahteve ne možemo da odgovorimo, pa se bojim da u narednom periodu možemo da očekujemo pad i u broju članova, s obzirom da već duže vreme nema adekvatnog priliva novčanih sredstava od kojih direktno zavisi nabavka novih knjiga. Ovakvom politikom standardi biblioteke višestruko su ugroženi, upozorava direktorka Milanović.
Nasuprot uvreženom mišljenju da ljudi ne čitaju knjige, statistika kaže da se taj vid edukacije i zabave ipak vraća „u modu“. Dok je 2001. godine samo dva odsto Kragujevčana koristilo usluge Narodne biblioteke, u poslednjih deset godina procenat se popeo na 11, sa trendom daljeg rasta.
Redovno ažuriranje sadržaja i adekvatan odgovor na potrebe čitalaca doveli su do značajnog povećanja broja korisnika Narodne biblioteke. Jedan od razloga za sve veći broj onih koji knjige pozajmljuju može da bude i sveopšti pad standarda građana, odnosno cene knjiga na prodajnim mestima, ali svakako da to nije presudno. Biblioteke danas, pored usluge iznajmljivanja knjiga, nude i dosta drugih sadržaja poput izložbi, književnih večeri, promocija časopisa, a kragujevačka svojim korisnicima i besplatno korišćenje računara i interneta.
Izgovori
Kada u kasi nema dovoljno para „ni za hleb“, prvo se ukidaju sredstva namenjena kulturi, pošto bez toga „može da se živi“, rekao je nedavno u Kragujevcu ministar kulture Predrag Marković. Lokalna samouprava, takođe je, prošlogodišnjim rebalansom budžeta, sa sličnim izgovorom, srezala finansije namenjene upravo toj oblasti.
Ninoslava Milanović upozorava, a da li je problem lošeg stanja u kulturi - gorući, ostaje da vidimo. Građanima, a naročito ljubiteljima pisane reči, ostaje da se nadaju i strpljivo čekaju. U nedostatku trendovskih naslova, uvek mogu da se vrate klasicima u književnosti kojih u svim bibliotekama ima u izobilju još iz doba Tita.
Izvor: SumadijaPress