Mobing je naziv za socijalno-medicinski fenomen kojim se označava moralno maltretiranje na radnom mestu. Termin « mobbing » se najčešće koristi u Švedskoj, Nemačkoj i Italiji, dok se u Engleskoj koristi termin « bullying » koji potiče od glagola bully koji ima dva značenja:
a) to threaten to hurt someone or frighten them, especially someone smaller or weaker,
b) to put pressure on someone in order to make them do what you want.
U SAD koriste se dva termina za označavanje ovog fenomena- « work abuse » i « empolyee abuse ». Mobing, sem moralnog maltretiranja, označava i psihičko zlostavljanje, psihičko maltretiranje, psihološki terorizam, moralno zlostavljanje itd.
Nemački psiholog Heinz Leymann je prvi koji je upotrebio naziv « mobbing » za određena ponašanja na radnom mestu. On je odredio koje su karakteristike mobinga, ali najvažnije od svega što je uradio je to što je osnovao kliniku za pomoć žrtvama. S obzirom na smer akcija, mobing možemo podeliti na dve vrste: vertikalni mobing ( kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika, strateški mobing ili tkz. « bossing » kada pretpostavljeni zlostavlja jednog po jednog radnika dok ne uništi čitavu grupu, jedna grupa radnika zlostavlja jednog pretpostavljenog ) i vodoravni mobing ( koji se javlja između radnika koji su u jednakom položaju ). Ukoliko pogledamo statističke podatke, zapazićemo da se u Italiji u čak 55% slučajeva javlja vertikalni mobing, dok je vodoravni mobing zastupljen u 45% slučajeva.
Žrtve mobinga su najčešće « poštenjačine », invalidi, mlade osobe koje su tek počele da rade ili pak, starije osobe koje su pred penzijom, zatim osobe koje traže povećanje plate. Međutim, čest je slučaj da se među žrtvama mobinga nađu i pripadnici različite religije u odnosu na većinu radnika na poslu, osobe koje su drugačijeg etničkog porekla, kreativne osobe koje svojom inventivnošću odudaraju od grupe.
Mobing se najčešće događa u državnoj upravi ( 14% ), školstvu i zdravstvu ( 12% ), hotelijerstvu ( 12% ), transportu i finansijskom posredovanju ( 5% ), građevinarstvu ( 5% ), poljoprivredi i ribarstvu ( 3% ).
B92 u julu 2005. godine je na svom sajtu objavio jednu zanimljivu definiciju mobinga: «Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mestu u kojem šef ili kolege zlostavljaju i ponižavaju drugu osobu s ciljem da ugroze njen ugled i dostojanstvo, što na kraju dovodi do ugroženog psihičkog i fizičkog zdravlja žrtve. » Kako prenosi B92, žrtve mobinga se žale na tegobe poput bezvoljnosti, glavobolja, povišenog krvnog pritiska. Iako većina firmi u Srbiji imaju svog psihologa, zaposleni ga retko posećuju plašeći se da bi na taj način njihovo radno mesto moglo da bude ugroženo. Ukoliko se pitate da li je kod nas mobing zakonom regulisan moram da vas razočaram, međutim u zakonu postoje određene odredbe kada je u pitanju seksualno uznemiravanje i diskriminacija na radnom mestu. Dakle, Zakon o radu, član 18. kaže sledeće: « Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredeljenje, političko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo », dok član 21. ovog zakona govori o seksualnom uznemiravanju na poslu: « Zabranjeno je uznemiravanje i seksualno uznemiravanje. Uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 18. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Seksualno uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. » Prvo suđenje za mobing u Srbiji održano je prošle godine kada je radnica fabrike « Jafa » u Crvenki Vesna Samardžić tužila firmu zbog psihičkog zlostavljanja na poslu. Vesna Samardžić je nakon dvadeset i pet godina rada u računovodstvu prebačena u magacin zbog neslaganja sa rukovodstvom firme. Kada je ova vest objavljena mogli su se čuti razni komentari tipa « ako ona uspe, biće to velika pobeda od koje će imati koristi mnogi », « hvala Bogu što je neko pokušao da stane na put ovom velikom problemu »...Uglavnom ljudi su se obradovali što je konačno neko smogao snage i hrabrosti da zaustavi jedan veliki problem koji je prisutan u našem društvu. Ovoga puta javno čestitam gospođi Vesni Samardžić na hrabrom postupku i obaveštavam javnost da ukoliko imaju nekih problema mogu da se obrate udruženju « Stop mobbing ».
Pripremila:
Mirjana Vujević
Komentari
RSS feed komentara na ovaj članak.