Trenutno se nalazite na strani: Slobodno vreme Magazin Zdravlje U kojoj hrani ima najviše probiotika
 
 

U kojoj hrani ima najviše probiotika

Sigurno ste do sada čuli da imunitet nastaje u crevima. Važnost dobrog varenja i zdrave crevne flore se svakodnevno sve više potvrđuje, a brojna istraživanja su dokazala da su probiotske bakterije ono što nas održava zdravim i snažnim.

 

Probiotici su oblik dobrih bakterija koje se nalaze u crevima, a koje su odgovorne za sve, od apsorpcije hranljivih materija do zdravlja imuniteta. Najnovija saznanja dokazuju da nam probiotici pomažu u smanjenju holesteroal, štite nas od alergija, odlični su kod prevencije raka i još mnogo toga. Da biste bili sigurni da svoja creva snabdevate dovoljnim brojem probiotskih bakterija, ne morate da kupujete skupe suplemente. Postoji veliki broj probiotskih namirnica koje su ukusne, raznovrsne i potpuno prirodne. Evo u kojoj hrani ih ima najviše.

Jogurt

Za jogurt se verovatno čuli, budući da je najpopularnija probiotska namirnica. Kod nas se najviše konzumira tečni jogurt, a poslednjih godina i grčki jogurt napravljen od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mleka. Jogurt se u većini slučajeva može svrstati u sam vrh probiotske ishrane, ukoliko nije pasterizovan i dobijen je od mleka životinja koje se hrane travom.

Problem je što na tržitu postoje velike razlike u kvalitetu jogurta. Kada ga kupujete, a želite da izvučete maksimum probiotika iz njega, potražite one organske koji su napravljeni od kozjeg ili ovčjeg mleka.

Kefir

Ovaj mlečni proizvod je sličan jogurtu i jedinstvena je kombinacija mleka i zrna fermentisanog kefira. Konzumira se više od 3000 godina, a sam izraz potiče iz Rusije i Turske i znači „dobro se osećati“. Ima blago kiseli i kiselkast ukus i sadrži od 10 do 34 sojeva probiotika. Pravo bogatstvo.
Iako najviše podseća na jogurt, pošto je fermentisan sa kvascem i bakterijama, sadrži više probiotika i manje laktoze. Odličan je izbor za sve one koji su intolerantni na laktozu.

Kiseli kupus

Tokom zimskog perioda i praznika, jedna od omiljenih namirnica je kiseli kupus. Ova ukusna turšija nije raznovrsna u pogledu probiotika, ali je bogat organskim kiselinama koje podržavaju rast dobrih bakterija.

Kiseli kupus ima visok sadržaj vitamina C i probavnih enzima. Odličan je izvor prirodnih bakterija mlečne kiseline, kao što je laktobacil. Najbolje je konzumirati ga svežeg i spremljenog u kućnim uslovima, ali ne gubi mnogo svojstava kada se od njega napravi sarma, podvarak iz bosch rerne ili kuvani kupus.

Pojedini sirevi

Određene vrste sireva imaju probiotička svojstva koja mogu biti od koristi za zdravlje creva. Proizvođači sira koriste žive bakterije da pretvore laktozu, šećer koji se prirodno nalazi u mleku, u mlečnu kiselinu. Zatim dodaju enzim koji se zove sirilo koji zgrušava mleko da bi se dobio sir kao finalni proizvod. Većina najboljih izvora probiotika je iz sireva koji su prošli kroz zrenje, ali ne i zagrevanje, jer toplota može da ubije bakterije. Sveži sir može da sadrži žive kulture takođe, ali pazite da na etiketi piše „žive kulture“. Najbolji izbor su prezreli čedar, parmezan, plavi (buđavi) sir, gauda i edamer.

Jabukovo sirće

Iznenađujuće, jabukovo sirće je sasvim dobar izvor probiotika jer sadrži dobre, sirćetne bakterije koje su i dovele do njegove kiselosti. Pored toga što nam pomaže u smanjenju nivoa holesterola, kontrole krvnog pritiska, gubitka težine i insulinske rezistencije, jabukovo sirće obogaćuje creva probiotskim bakterijama. Ukoliko vam je neprijatno da ga pijete samostalno ujutru na prazan želudac, zamenite sirće u salatama ovim fenomenalnim napitkom.

Kornišoni

Kornišoni su fermentisani krastavci koji u sebi sadrže nekoliko vrsta bakterija mlečne kiseline i probiotika. Međutim, ne prave se svi kiseli krastavci na isti način. Sirovi, fermentisani kiseli krastavci se prave od vode i soli, dok ih komercijalni brendovi prave uz pomoć sirćeta.
Sirće ubija žive bakterije i poništava svrhu fermentacije, zato kada kupujete fermentisanu hranu, proverite da li je pripremljena prirodno, bez upotrebe sirćeta. Ukoliko kiseli krastavci stoje predugo frižideru, takođe mogu izgubiti svoju probiotsku moć. Da biste maksimalno iskoristili sve njihove dobrobiti, pojedite ih u roku od dva do četiri meseca.

Kvas

Ovaj moćni napitak je nekada bio veoma popularan i kod nas, iako je došao iz istočne Evrope. Međutim, njegova popularnost se vraća na velika vrata zbog svih dobrih svojstava koje ima. Tradicionalno se pravi fermentacijom raži ili ječma, ali se poslednjih godina pravi upotrebom probiotičkog voća i cvekle zajedno sa drugim korenastim povrćem, kao što je šargarepa.

Kvas sadrži probiotike laktobacile i poznat je po svojstvima čišćenja krvi i jetre. Ima blago kiselkasti ukus i vrlo je jednostavan za konzumaciju.

Masline

Da biste dobili sve probiotske prednosti maslina, potrebno je da konzumirate one koje su sušene u salamuri, iliti u sopstvenom soku. Samo tako pripremljene su odličan izvor probiotika. Birajte manje proizvođače za koje ste sigurni da ne koriste pojačivače ukusa i aditive. Takođe, uvek proveravajte da ne sadrže natrijum benzoat, aditiv za hranu koji može poništiti mnoga svojstva ove probiotički moćne hrane.

Pre nego što nahranite svoja creva, trebalo bi da znate razliku između probiotika i prebiotika. Probiotska hrana u sebi ima žive bakterije, dok prebiotska hrana hrani dobre bakterije koje već žive u našim crevima. Prebiotike možete pronaći u namirnicama kao što su špargle, artičoke, banane, ovsena kaša, crveno vino, med, javorov sirup i mahunarke. Za najbolje rezultate, kombinujte prebiotike i probiotike u svakodnevnoj ishrani.

Fotografija je preuzeta sa sajta Pixabay.com

Dodaj komentar

Svi komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Na ovom portalu govor mržnje je strogo zabranjen. Ime i e-mail adresa su obavezni za sve neregistrovane korisnike sajta.
Zadržavamo pravo izbora komentara koji će biti objavljeni.


Sigurnosni kod
Osveži